KORIŠTENJE PLINSKE TRGOVINE IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I RUSKE FEDERACIJE U POLITICI MOĆI

O knjizi KORIŠTENJE PLINSKE TRGOVINE IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I RUSKE FEDERACIJE U POLITICI MOĆI

U ovoj knjizi nije riječ o energiji, nego o moći i politici, i to o vanjskoj politici. Primjer ruskog korištenja plinske trgovine u politici moći pokazuje da korištenje ekonomskih instrumenata (osobito vanjske trgovine) kao starog alata vanjske politike ni danas nije izgubilo na važnosti. Trgovina plinom je ekonomski, vanjskotrgovinski odnos, no specifičan jer zbog vrste robe kojom se trguje obiluje političko-sigurnosnim eksternalijama; plin nije samo roba nego 
strateški, vanjskopolitički resurs.

Europska je unija plinsku trgovinu s Ruskom Federacijom doživljavala, u skladu s liberalnom paradigmom, kao međuovisan odnos koji će doprinijeti obostranoj nadoknadi limitiranih resursa i prelijevanju ekonomske na druga područja suradnje. U 21. stoljeću Ruska je Federacija toj trgovini dodijelila novu ulogu, pretvorivši je u instrument realističke moći. Ta je trgovina iz potencijala za zbližavanje aktera tako postala potencijalna, materijalna i konstruirana, prijetnja, što ju je dovelo u područje sigurnosti, a kooperativan odnos dva aktera je postao kompetitivan, pa i konfliktan. Europska je unija tako uvidjela da dostatnu razinu sigurnosti opskrbe zbog izloženosti vanjskopolitičkim izazovima ne može isporučiti isključivo tržište.

Plinska trgovina između EU i RF tako je dobila ulogu i u diskurzivnom smislu: liberalno-ekonomski diskurs je ustupio mjesto realističko-strateškom i umjesto o plinskoj trgovini govori se o energetskoj sigurnosti. 

Rad je empirijski i znanstveno-teorijski relevantan, jer kombinira empirijsko područje –
istražuje se što je i kako omogućilo promjenu uloge plinske trgovine u odnosima između EU i 
RF i koje to ima implikacije na međusobne odnose aktera i šire, s teorijskim područjem –
analiziraju se implikacije empirijskih procesa na koncept energetske sigurnosti.
– prof. dr. Luka Brkić

Autorica ukazuje na to da energetski ciljevi nisu uvijek ekonomski ciljevi, kao i na to da 
ekonomski ciljevi nisu uvijek, a u slučaju plinske trgovine između EU i RF rijetko su identični 
vanjskopolitičkim ciljevima.
– prof. dr. Siniša Tatalović

Jelena Radić Đozić magistrirala je na temu „Njemačko-francuski odnos u novom okruženju – posthladnoratovski izazovi i šanse“. Doktorirala je na temu „Politizacija i sekuritizacija plinske trgovine: studija slučaja odnosa Europske unije i Ruske Federacije“ na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Bavi se sigurnosnim aspektima međunarodnih odnosa, s naglaskom na Europskoj uniji i NATO savezu.