Antikvarijati Jesenski i Turk odnedavno su online! Izdanja koja ste do sad tražili samo u knjižarama i antikvarijatima u Zagrebu, dostupna su u web antikvarijatu pridruženom internetskoj Superknjižari. Superantikvarijat dostupan je jednim klikom i, poput fizičkih knjižara, nudi rabljena i antikvarna izdanja. Izdanja su posložena po područjima, a posebno su izdvojena novopridošla izdanja, preporuke, rijetke knjige i neobične knjige.

http://www.superantikvarijat.com

Kulturno informativni centar (KIC) i Naklada Jesenski i Turk pozivaju vas u utorak, 8. lipnja, u 19 sati u Kulturno informativni centar, na predstavljanje prvog hrvatskog prijevoda knjige Intencije u arhitekturi.

Znameniti norveški teoretičar arhitekture Christian Norberg-Schulz (1926-2000) u toj je knjizi 1963. godine izložio rijetki pokušaj jedne cjelovite arhitektonske teorije, koji je inspirirao generacije arhitekata, povjesničara umjetnosti i drugih struka povezanih s kulturom čovjekove okoline. Njegov teorijski sustav, koji pripada klasici arhitektonske misli, po svojim osnovnim tezama i danas je aktualan i predstavlja dobro polazište i okvir promišljanja problema u stvaranju izgrađene okoline.

Intencije u arhitekturi prva je knjiga biblioteke Kultura okoline.

Sudjeluju:
prof. dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet (recenzent)
prof. dr. sc. Emil Špirić, arhitekt, Arhitektonski fakultet (recenzent)
doc. dr. sc. Igor Toš, arhitekt, Filozofski i Arhitektonski fakultet (urednik biblioteke Kultura okoline i autor predgovora knjige)
Voditelj: Goran Batina 

Do naše grupe na Facebooku dolazite klikom na donju ikonu:

A do našeg Twitter profila putem donjeg linka:

http://twitter.com/jesenski_turk

Dobrodošli!

Zagreb, 10. rujna 2009. - Konferencijom za novinare najavljeno je danas drugo izdanje Zagrebi! Festivala, koji počinje sutra 11. rujna u klubu Močvara i Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade.

U dvodnevnom programu Zagrebi! Festival kroz različite će forme umjetničkog, likovnog, filmskog i izvođačkog te intelektualnog izražavanja, uobličenog u predavanja i okrugle stolove, promovirati teme o kojima je za sada korisnije šutjeti, ukratko je program predstavio Emil Matešić, direktor programa Festivala.

Uz Avrama Noble Ludwiga, producenta u program uvrštenog filma Kraj Amerike, konferenciji je nazočila autorica istoimene knjige, američka društveno angažirana autorica, zvijezda Festivala, Naomi Wolf.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Wolf je izrazila oduševljenje svojim prvim posjetom Hrvatskoj, zemlji regije čije ljude poznaje kroz rad na Woodhull institutu za etičko vodstvo, kao osviještene, kritične i prije svega cinične u odnosu prema vlasti i sustavu. U tom smislu, a prije svega zbog zanimanja za ovdašnji povijesni kontekst i društvene pokrete, posebno se veseli sudjelovati u subotnjoj raspravi, okruglom stolu na temu Održive demokracije, uz istaknute domaće javne žene (Vesnu Pusić, Andreu Zlatar, Sanju Sarnavku).

Osvrnuvši se na američku situaciju te kontekst nastanka i uspjeha knjige i filma Kraj Amerike, najavila je svoje sutrašnje predavanje koje će razraditi istu tematiku. 

Ulaznice za predavanje Naomi Wolf (70kn) i kinbaku performans Satomi (40 kn) mogu se kupiti u Net klubu Mama (Preradovićeva 18), CD Shopu Kovač (Masarykova 14) i Dirty Old Shopu (Tratinska 22), odnosno na blagajni Močvare (Trnjanski nasip bb).

O ostalom se programu možete informirati na www.zagrebi.com, a akreditaciju za praćenje Festivala zatražiti na press@zagrebi.com.

U prepunoj dvorani KIC-a ovoga mjeseca održana je tribina kojoj je povod bila objava knjige Zašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju?. Izlaganja su održali recenzenti akademik Pavao Rudan, ravnatelj Instituta za antropologiju, prof. dr. sc. Ivica Valpotić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i autori prof. dr. sc. Željko Grabarević, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prim. doc. dr. sc. Ivo Rotkvić, internist-gastroenterolog. Moderator tribine bio je urednik knjige Goran Batina.

Iz medija

Orhidea Gaura intervjuirala je jednog od autora knjige, Ivu Rotkvića, za Nacional.

O knjizi

Knjige odgovaraju na brojna pitanja i hvataju se ukoštac s raznim problemima: od drevnih i vječnih pitanja smisla, života i smrti do nedoumica koje se tiču novih tehnologija i promijenjenih životnih okolnosti. No rijetke su knjige koje ističu očita pitanja, otvaraju raspravu i pokušavaju dati suvisle odgovore. Jedna od njih je i nedavno objavljena knjiga dvojice znansvenika, veterinara i liječnika, Zašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju? Željko Grabarević i Ivo Rotkvić usudili su se suočiti s očitim i zapitati se zašto koze nemaju tumore, zašto ne obolijevaju od ateroskleroze i u pravilu ne ugibaju od srčanog infarkta. U vrlo zanimljivoj formi koja nije kruto znanstvena već prije informativna i popularna, kako bi i čitatelju bez predznanja o medicini, biologiji, fiziologiji i genetici bilo jasno o čemu je tu zapravo riječ, autori pokušavaju skinuti krinku s duboko ukorijenjenog uvjerenja da su ljudi savršeni i da nemamo što naučiti od drugih vrsta te ukazuju na jednostavnu činjenicu da liječnici nisu božanstva modernoga doba te da itekako mogu naučiti mnogo više osvrnu li se samo malo oko sebe, pogledaju malo dalje od svojih tablica i obrate pozornost i na druge vrste koje obitavaju na našem planetu. U tome leži snaga ove knjige koja ljude poziva na odgovornost prema životinjama, ali i prema okolišu u cjelini, jer samo u zdravoj interakciji sa živom i neživom prirodom čovjek može ostvariti i sebe i civilizaciju kojoj pripada.

Knjiga nas upoznaje s uzrocima nastanka tumora, od genskih poremećaja i stresa do prehrane i faktora okoliša. U nastavku, autori se bave problemom ateroskleroze i infarkta srčanog mišića, upoznajući nas s osnovnim zakonitostima cirkulacije krvi, probave i metabolizma, čimbenika rizika te paralelno iste karakteristike prate i u životinja te analiziraju poveznice s čovjekom. Zašto tumore imaju čovjek, miševi i slonovi, a nemaju ih koze? Zašto su krave izloženije stresu od koza? Zašto kineski seljaci praktički ne obolijevaju od ateroskleroze? U čemu se sastoji apsurd da bogati jedu nezdravo, a siromašni zdravo, i kako je to povezano s rakom debelog crijeva? Zašto gotovo svaka kuja starija od deset godina oboli od neke vrste tumora mliječne žlijezde, mnogo učestalije od pojave raka dojke u žena ili sličnog tumora u mačaka? Zašto su herbicidi iznimno opasni? Zašto su koze prvaci u broju eritrocita i zašto je kozje mlijeko tako posebno? Na kraju krajeva, ne nasjedajmo obećanjima lažnih lijekova i čudotvornih pripravaka - uravnoteženo se hranimo, ne trpajmo u sebe štetne sastojke i budimo sretni kao koze!

Izvor: Superknjižara.

Nova knjiga Ljiljane Šarić Spatial Concepts in Slavic. A Cognitive Linguistic Study of Prepositions and Cases (Harrassowitz Verlag, 2008) bavi se prostornim odnosima: kako razumijevamo prostor i kako se to razumijevanje očituje u jeziku. Nastala je u teorijskom okviru kognitivne lingvistike koja jezik vidi kao neodvojivu komponentu ljudskog iskustva. Kognitivna lingvistika niječe granicu između značenja i ne-značenja u jeziku, inzistirajući na značenjskom naboju svega što se u jeziku ostvaruje. Taj pristup jezik opet vraća onima koji komuniciraju - i u toj ga komunikaciji aktivno oblikuju.

Mnoga pitanja knjiga postavlja (učili su nas da je to u znanosti najvažnije!), a na neka čak i odgovara. Evo nekih problema kojima se - izravno ili neizravno - bavi.

• Zašto smo u depresiji? Jezična uporaba nam sugerira samo da smo u velikom bedu: bismo li sve lakše pretrpjeli da smo na velikom bedu?
• Zašto nam neke stvari leže na srcu, druge u srcu, neke na duši, a rijetke u duši?
• Kako to da neki govornici štokavskoga uporno idu kod liječnika, premda ih jezična norma standardnoga hrvatskoga, njemu srodnih jezika i jezika mu prethodnika, gorljivo uči da to nije dobro? Objektivno, u većini životnih situacija prototipni posjet liječniku ne podrazumijeva nešto pozitivno, ali ono što normativce muči nije ta negativna činjenica, nego uporaba riječi kod.
• Kako to da mnogi južni Slaveni, koje jezikoslovci poučavaju da oni zapravo ne razlikuju mirovanje od kretanja, još uvijek savršeno funkcioniraju i uspješno manevriraju, primjerice, u gustom prometu?
• Zašto mnogi govornici štokavskoga pridonose tome da se ionako ograničeni broj prijedloga u njemu još više reducira? Što im je skrivio prijedlog k i zašto ga se odriču? Igraju li ulogu osobine susjeda ako se ide susjedu, i mijenja li se susjed ako se ide k njemu?

Informacije o knjizi potražite na stranicama izdavača: Harrassowitz Verlag ili pročitajte izvadak iz knjige.

Pogledajte i: Rječnik sinonima hrvatskoga jezika.

Pročitajte vezanu vijest: Kako je nastajao Rječnik sinonima.