Izjavu su za javnost predstavili prof. dr. Ante Čović, predsjednik Organizacijskog odbora "Lošinjskih dana bioetike", Marijana Petir, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora, prof. dr. Marijan Jošt i prof. dr. Valerije Vrček. Donosimo je u cijelosti u nastavku.

 

Lošinjska izjava - za Hrvatsku bez GMO-a

 

Sudionici okrugloga stola "Hrvatska i GMO - deset godina poslije", koji je u sklopu 8. Lošinjskih dana bioetike održan 20. svibnja 2009. u Malom Lošinju,

• polazeći od bioetičkih načela koja su sadržana u Lošinjskoj deklaraciji o biotičkom suverenitetu;
• polazeći od političkih stavova i zahtjeva koji su sadržani u zaključcima Odbora za   zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2008.;
• uzimajući u obzir postojeća zakonska rješenja, djelovanje zakonskih tijela, te aktualna zbivanja na tom planu u Hrvatskoj i širem europskom okružju, 

donijeli su zajedničku izjavu kojom žele

• upoznati hrvatsku javnost s realnim opasnostima da se hrvatski biotički suverenitet nepovratno ugrozi namjernim uvođenjem genetički modificiranih organizama (GMO) u okoliš;
• potaknuti građanstvo, nevladine organizacije, akademske krugove, institucije i posebno jedinice područne samouprave da još snažnije nastave pružati sustavan otpor pretvaranju Hrvatske u GMO-protektorat multinacionalnih kompanija i imperijalnih centara moći;
• upozoriti državna tijela i institucije kao i aktualne obnašatelje vlasti na njihovu moralnu, političku i povijesnu obvezu da očuvaju hrvatski biotički suverenitet i obrane status Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a, što predstavlja ne samo bioetički imperativ nego i vitalni gospodarstveni interes hrvatskog društva.

 

• Potrebno je hitno donijeti izmjene i dopune Zakona o GMO-u te pritom osigurati punu obaviještenost javnosti i široku javnu raspravu                      

Zaključcima saborskoga Odbora za zaštitu okoliša, koji se oslanjaju i na program rada Vlade RH u mandatnom razdoblju 2007.-2011., zadužena su nadležna ministarstva da u roku od 6 mjeseci pripreme Nacrt izmjena i dopuna Zakona o GMO-u kojima će u postojeći zakon, među ostalim, biti ugrađene i odredbe a) o zabrani ispuštanja živih GM-organizama u okoliš, te b) o zabrani sjetve GM-sjemena čak i u pokusne svrhe.

Želimo upoznati hrvatsku javnost te upozoriti nadležna državna tijela i institucije da još uvijek ništa nije poduzeto kako bi se ostvarile navedene, ključne točke u zaključcima saborskoga Odbora za zaštitu okoliša.

     

• U Zakon o GMO-u potrebno je unijeti odredbu o načelu opreza prema kojem se na temelju znanstvenih indicija o štetnosti može zabraniti upotreba GMO-a

 

Kako bi se mjere zaštite i zabrane zakonski osnažile i povezale s europskim zakonodavstvom potrebno je u hrvatski Zakon o GMO-u jasno unijeti odredbu o načelu opreza (precautionary principle, COM/2000/1). To načelo izražava europski odnos prema riziku i temeljno je polazište europske politike u području zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja (članak III-233. Ustava Europske unije). Načelo opreza omogućuje svakoj članici Unije da na temelju preliminarnih znanstvenih upozorenja o opasnostima zabrani ili odgodi uvoz, promet ili korištenje GMO-a (čl. 23. Direktive 2001/18/EC).

 

• Potrebno je hitno osigurati javnost rada Vijeća za genetski modificirane organizme

U skladu sa čl. 56. Zakona o genetski modificiranim organizmima (NN, br. 70/2005.) Vlada Republike Hrvatske imenovala je 24. prosinca 2008. Vijeće za GMO. Istim člankom Zakona određeno je da je rad Vijeća javan, što znači da bi sjednice Vijeća trebale biti otvorene za javnost. Međutim, Poslovnikom o radu Vijeća, koji je usvojen na 2. sjednici Vijeća od 9. travnja 2009., odredba o javnosti rada protumačena je samo kao obveza Vijeća da o svome radu izvješćuje javnost. Time je uskraćeno zakonsko pravo javnosti da izravno prati rad Vijeća, ali je istodobno dovedena u pitanje i legalnost rada samoga Vijeća. Stoga tražimo da se sjednice Vijeća za GMO odmah otvore za javnost.

 

• Potrebno je nastaviti aktivan otpor na razini područne (regionalne) samouprave, proglašavanjem pojedinih županija područjima slobodnim od GMO-a do pune pokrivenosti hrvatskoga teritorija, te istodobno taj otpor podizati na međunarodnu razinu, uključivanjem županija u mrežu europskih regija slobodnih od GMO-a.

Takve odluke na razini područne samouprave, bez obzira na njihove zakonske učinke, na poseban način legitimiraju otpor prema ispuštanju GMO-a u prirodni okoliš, jer neposredno izražavaju volju lokalnih zajednica. S druge strane, one omogućuju uspostavljanje savezništva i uzajamno podupiranje na međunarodnom planu. U ovom kontekstu treba napomenuti da je na 5. Europskoj konferenciji regija slobodnih od GMO-a "Hrana i demokracija", koja je održana 24.-25. travnja 2009. u Luzernu (Švicarska), donesena deklaracija kojom se traži moratorij na sjetvu genetički modificiranih organizama za čitavo područje Europske unije.

 

• Suživot konvencionalne i ekološke poljoprivrede s GM-usjevima nije moguć, pa je utoliko i svaka rasprava o temi "suživota" bespredmetna

Na poljoprivrednom gospodarstvu koje bi uzgajalo GM-usjeve - tijekom sjetve, rasta, žetve, transporta, skladištenja ili prerade - nastale bi brojne mogućnosti zagađenja okoliša transgenima. Priroda je otvoren sustav i niti jedan usjev ne može biti uzgajan u potpunoj izolaciji, pa tako ni GM-usjevi ne mogu ostati u okvirima određenoga poljoprivrednoga dobra. Okoliš koji se jednom zagadi novim transgenima više se od njih ne može očistiti. Utoliko ideja o suživotu konvencionalne i ekološke poljoprivrede s GM-usjevima dobiva ulogu "trojanskog konja", kako ju je na spomenutoj konferenciji nazvao Friedrich-Wilhelm Graefe zu Baringdorf, zastupnik u Europskom parlamentu. Nametanjem rasprave o "suživotu" nastoji se tek prikriti nakana da se okoliš do te mjere onečisti transgenima kako bi se svako zalaganje za regije slobodne od GMO-a učinilo besmislenim. 

 

Potpisnici:

Sudionici okrugloga stola "Hrvatska i GMO - deset godina poslije"
                               

        

 

---

 

O događanju

Osma po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike održana je od 17. do 20. svibnja 2009. u hotelima "Aurora" i "Vespera" u Malom Lošinju. Osmi Lošinjski dani bioetike obuhvaćaju međunarodni simpozij o temi "Integrativna bioetika i nova epoha", studentsku bioetičku radionicu s temom "Bioetika i feminizam", te okrugli stol "Hrvatska i GMO - deset godina poslije".

Na simpoziju "Integrativna bioetika i nova epoha" (18.-20. svibnja 2009.) sudjelovalo je sedamdesetak znanstvenika iz 14 zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Iran, Italija, Japan, Mađarska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Srbija, Slovenija, Tajvan). Okrugli stol održan je u srijedu, 20. svibnja 2009.

 

Kontakt

Hrvoje Jurić, glavni tajnik Lošinjskih dana bioetike, bioethics.losinj(at)gmail.com

 

 

 

Kulturno informativni centar (KIC) i Naklada Jesenski i Turk pozivaju vas u utorak, 8. lipnja, u 19 sati u Kulturno informativni centar, na predstavljanje prvog hrvatskog prijevoda knjige Intencije u arhitekturi.

 

Znameniti norveški teoretičar arhitekture Christian Norberg-Schulz (1926-2000) u toj je knjizi 1963. godine izložio rijetki pokušaj jedne cjelovite arhitektonske teorije, koji je inspirirao generacije arhitekata, povjesničara umjetnosti i drugih struka povezanih s kulturom čovjekove okoline. Njegov teorijski sustav, koji pripada klasici arhitektonske misli, po svojim osnovnim tezama i danas je aktualan i predstavlja dobro polazište i okvir promišljanja problema u stvaranju izgrađene okoline.

Intencije u arhitekturi prva je knjiga biblioteke Kultura okoline.

Sudjeluju:
prof. dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet (recenzent)
prof. dr. sc. Emil Špirić, arhitekt, Arhitektonski fakultet (recenzent)
doc. dr. sc. Igor Toš, arhitekt, Filozofski i Arhitektonski fakultet (urednik biblioteke Kultura okoline i autor predgovora knjige)
Voditelj: Goran Batina 

 

Do naše grupe na Facebooku dolazite klikom na donju ikonu:

 

A do našeg Twitter profila putem donjeg linka:

http://twitter.com/jesenski_turk

 

Dobrodošli!

 

 

Zagreb, 10. rujna 2009. - Konferencijom za novinare najavljeno je danas drugo izdanje Zagrebi! Festivala, koji počinje sutra 11. rujna u klubu Močvara i Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade.

U dvodnevnom programu Zagrebi! Festival kroz različite će forme umjetničkog, likovnog, filmskog i izvođačkog te intelektualnog izražavanja, uobličenog u predavanja i okrugle stolove, promovirati teme o kojima je za sada korisnije šutjeti, ukratko je program predstavio Emil Matešić, direktor programa Festivala.

Uz Avrama Noble Ludwiga, producenta u program uvrštenog filma Kraj Amerike, konferenciji je nazočila autorica istoimene knjige, američka društveno angažirana autorica, zvijezda Festivala, Naomi Wolf.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Wolf je izrazila oduševljenje svojim prvim posjetom Hrvatskoj, zemlji regije čije ljude poznaje kroz rad na Woodhull institutu za etičko vodstvo, kao osviještene, kritične i prije svega cinične u odnosu prema vlasti i sustavu. U tom smislu, a prije svega zbog zanimanja za ovdašnji povijesni kontekst i društvene pokrete, posebno se veseli sudjelovati u subotnjoj raspravi, okruglom stolu na temu Održive demokracije, uz istaknute domaće javne žene (Vesnu Pusić, Andreu Zlatar, Sanju Sarnavku).

Osvrnuvši se na američku situaciju te kontekst nastanka i uspjeha knjige i filma Kraj Amerike, najavila je svoje sutrašnje predavanje koje će razraditi istu tematiku. 

Ulaznice za predavanje Naomi Wolf (70kn) i kinbaku performans Satomi (40 kn) mogu se kupiti u Net klubu Mama (Preradovićeva 18), CD Shopu Kovač (Masarykova 14) i Dirty Old Shopu (Tratinska 22), odnosno na blagajni Močvare (Trnjanski nasip bb).

O ostalom se programu možete informirati na www.zagrebi.com, a akreditaciju za praćenje Festivala zatražiti na press@zagrebi.com.

 

 

Antikvarijati Jesenski i Turk odnedavno su online! Izdanja koja ste do sad tražili samo u knjižarama i antikvarijatima u Zagrebu, dostupna su u web antikvarijatu pridruženom internetskoj Superknjižari. Superantikvarijat dostupan je jednim klikom i, poput fizičkih knjižara, nudi rabljena i antikvarna izdanja. Izdanja su posložena po područjima, a posebno su izdvojena novopridošla izdanja, preporuke, rijetke knjige i neobične knjige.

http://www.superantikvarijat.com

 

 

 

 

U prepunoj dvorani KIC-a ovoga mjeseca održana je tribina kojoj je povod bila objava knjige Zašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju?. Izlaganja su održali recenzenti akademik Pavao Rudan, ravnatelj Instituta za antropologiju, prof. dr. sc. Ivica Valpotić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i autori prof. dr. sc. Željko Grabarević, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prim. doc. dr. sc. Ivo Rotkvić, internist-gastroenterolog. Moderator tribine bio je urednik knjige Goran Batina.

 

---

Iz medija

Orhidea Gaura intervjuirala je jednog od autora knjige, Ivu Rotkvića, za Nacional.

 

 

---

O knjizi

Knjige odgovaraju na brojna pitanja i hvataju se ukoštac s raznim problemima: od drevnih i vječnih pitanja smisla, života i smrti do nedoumica koje se tiču novih tehnologija i promijenjenih životnih okolnosti. No rijetke su knjige koje ističu očita pitanja, otvaraju raspravu i pokušavaju dati suvisle odgovore. Jedna od njih je i nedavno objavljena knjiga dvojice znansvenika, veterinara i liječnika, Zašto ljudi imaju tumore, a koze ih nemaju? Željko Grabarević i Ivo Rotkvić usudili su se suočiti s očitim i zapitati se zašto koze nemaju tumore, zašto ne obolijevaju od ateroskleroze i u pravilu ne ugibaju od srčanog infarkta. U vrlo zanimljivoj formi koja nije kruto znanstvena već prije informativna i popularna, kako bi i čitatelju bez predznanja o medicini, biologiji, fiziologiji i genetici bilo jasno o čemu je tu zapravo riječ, autori pokušavaju skinuti krinku s duboko ukorijenjenog uvjerenja da su ljudi savršeni i da nemamo što naučiti od drugih vrsta te ukazuju na jednostavnu činjenicu da liječnici nisu božanstva modernoga doba te da itekako mogu naučiti mnogo više osvrnu li se samo malo oko sebe, pogledaju malo dalje od svojih tablica i obrate pozornost i na druge vrste koje obitavaju na našem planetu. U tome leži snaga ove knjige koja ljude poziva na odgovornost prema životinjama, ali i prema okolišu u cjelini, jer samo u zdravoj interakciji sa živom i neživom prirodom čovjek može ostvariti i sebe i civilizaciju kojoj pripada.

Knjiga nas upoznaje s uzrocima nastanka tumora, od genskih poremećaja i stresa do prehrane i faktora okoliša. U nastavku, autori se bave problemom ateroskleroze i infarkta srčanog mišića, upoznajući nas s osnovnim zakonitostima cirkulacije krvi, probave i metabolizma, čimbenika rizika te paralelno iste karakteristike prate i u životinja te analiziraju poveznice s čovjekom. Zašto tumore imaju čovjek, miševi i slonovi, a nemaju ih koze? Zašto su krave izloženije stresu od koza? Zašto kineski seljaci praktički ne obolijevaju od ateroskleroze? U čemu se sastoji apsurd da bogati jedu nezdravo, a siromašni zdravo, i kako je to povezano s rakom debelog crijeva? Zašto gotovo svaka kuja starija od deset godina oboli od neke vrste tumora mliječne žlijezde, mnogo učestalije od pojave raka dojke u žena ili sličnog tumora u mačaka? Zašto su herbicidi iznimno opasni? Zašto su koze prvaci u broju eritrocita i zašto je kozje mlijeko tako posebno? Na kraju krajeva, ne nasjedajmo obećanjima lažnih lijekova i čudotvornih pripravaka - uravnoteženo se hranimo, ne trpajmo u sebe štetne sastojke i budimo sretni kao koze!

Izvor: Superknjižara.