Jedna od najboljih knjiga iz ekonomije i poslovanja prema izboru The Economista i The Financial Timesa za 2008. godinu. Od autora knjige Ekonomist na tajnom zadatku, svjetskog bestselera zahvaljujući kojemu je ekonomija danas bliža široj publici.

Život ponekad kao da se opire logici. Brojna ponašanja ljudi kojima svjedočimo ili doznajemo o njima iz medija, ne čine se ni približno racionalnima. Ekonomist novog kova, Tim Harford, u prividnoj konfuziji i kompleksnosti svakodnevice vidi jednostavne, logički pravilne, principe. Šovinisti, ovisnici, cinkaroši, atentatori, tinejdžeri koji prakticiraju oralni seks, nositelji novih ideja... svi oni uzimaju u obzir buduće troškove i koristi, čak i kad tog nisu svjesni, uklapajući se savršeno u ekonomsku logiku. Bračna tržišta i razvodi, procjene sigurnosti susjedstva, uredska natjecanja, seksualno ponašanje, socijalne mreže u velikim gradovima, odnos arhitekture i kriminala, samo su neki od primjera na kojima će Harford testirati teoriju racionalnog izbora. Poput njegove prethodne knjige, Ekonomista na tajnom zadatku, Logika života zabavna je i provokativna mentalna avantura, vodič kroz skrivenu logiku svijeta oko nas.

“Ekonomija postaje kul.” – The Times

“Tim Harford ima dar objašnjavanja ekonomskih principa i problema jednostavnim jezikom i, što je još bolje, zna kako ih učiniti zabavnima.” – The New York Times

“Ovo je sjajno štivo. Jedna od onih knjiga koje zauvijek mijenjaju pogled na stvari. Dokazuje da ekonomija nije tek predmet dosadnih udžbenika, nego doista način razmišljanja koji baca svjetlo na svaki aspekt života.” – Evan Davis, urednik ekonomije, BBC

Tim Harford je član uređivačkog odbora Financial Timesa. Njegova kolumna, “Ekonomist na tajnom zadatku”, koja otkriva ekonomske ideje koje se skrivaju iza svakodnevnih iskustava, izlazi u Financial Timesu i Slateu. Također je jedini ekonomist na svijetu koji odgovara na pisma čitatelja u rubrici “Dragi ekonomiste” u Financial Timesu, gdje osobne probleme čitatelja rješava u skladu s najsuvremenijim ekonomskim teorijama. Tim je vodio televizijsku emisiju Trust Me, I’m an Economist na BBC-u i sada je voditelj radijske emisije BBC-a More or Less. Redovito piše za Marketplace i BBC World Service, a njegovi članci objavljeni su u časopisima i novinskim listovima Esquire, Forbes, New York Magazine, Washington Post i New York Times. Godine 2006. osvojio je nagradu Bastiat za ekonomsko novinarstvo. Prije nego što je počeo pisati, Tim je radio za Shell, Svjetsku banku i kao mentor na Sveučilištu Oxford. Živi u Londonu sa suprugom i dvije kćeri. Štošta o njemu možete pročitati na www.timharford.com

Tim Harford istražuje cappuccino. Foto: Fran Monks.

Tima pamtimo kao autora revolucionarne knjige Ekonomist na tajnom zadatku, u kojoj je istraživao ekonomske principe skrivene iza svakodnevnih situacija trošenja, ulaganja, racionaliziranja i nadmetanja. Ekonomija je s njime postala bliska čitateljskoj naciji svijeta kroz prijevode na više od 30 jezika i višestruka bestseler izdanja. Nakon tajnih zadataka po coffee shopovima, supermarketima i u putešestvijama po kontinentima, Harford je, posve u skladu s rastućim trenutkom recesije i preusmjeravanja prioriteta pojedinaca, osim u papirnate coffee to go čaše cappuccina, počeo zavirivati i preko ramena svakog od nas. Ali da u tome nema ničeg negativnog, dokazuje novi rezultat njegovih istraživanja i promišljanja, knjiga Logika života, u kojoj će nas, poglavlje po poglavlje, provesti kroz kritične točke naših života i društava:

Uvod u logiku života Las Vegas Je li razvod podcijenjen? Zašto je vaš šef preplaćen U susjedstvu Opasnosti racionalnog rasizma Svijet je šiljast Racionalne revolucije Milijun godina logike

Ova knjiga omogućava da stvari sagledamo iz nove perspektive, u tu svrhu nekoliko napomena. Knjiga nije namijenjena raščaravanju svijeta od iracionalnih, mekih varijabli ili varijabli ljudskog faktora. Na samom početku knjige, Harford duhovito opisuje Homo economicusa kao lika kojeg rijetko pozivaju na zabave, pohlepan je, ima hladnu genijalnost Spocka i emocionalnu inteligenciju fotelje, te ga stoga ni on, kako kaže, ne poziva u svoju knjigu. Od ovog nepoželjnog gosta, ovako grubo iskarikiranog, realni ljudi razlikuju se u milijunima nijansi - u dimenzijama društvenog, psihološkog, bioloških predispozicija - ali ga, na određenoj razini apstrakcije, možemo uočiti povrh množine svakodnevnih radnji svih nas. On je model kojega je dobro imati na umu pri promišljanju o ljudima i njihovim akcijama, ono što uočavamo u podlozi ponašanja, kao nesvjesnu svakodnevnu racionalizaciju svakog od nas. Iako duboko inspirirana teorijom racionalnog izbora i tezama brojnih teoretičara i istraživača ekonomista, ovo je knjiga za istinske romantike, strastvene istraživače života i strah i trepet za jeftine psihologizacije. O tome je najbolje da se uvjerite sami, šetnjom kroz neka od poglavlja i neke od tema ove knjige, u kojoj je, za jednog ekonomista stereotipno neočekivan, vrlo životan, vrckav i topao pristup zaštitni znak i svakako koristan začin metodi: ekonomija i racionalno iracionalnog nikad nisu bili bliže nama i to u svakom aspektu života.

Zašto je vaš šef preplaćen (ako je preplaćen) i druge uredske priče

“Ured se danas redovito satirizira kao najnelogičnije mjesto na svijetu: postoji li za to možda racionalno objašnjenje? I bi li vam racionalno objašnjenje pomoglo da se osjećate bolje ili bi vas još više razbjesnilo?”, pita se Tim Harford u ovoj knjizi. Vaši kolege oklijevaju u posuđivanju opreme koja vam je potrebna za rad ili vam uskraćuju informacije o svom dijelu posla? U vašem uredu se, u tom slučaju, vrlo vjerojatno primjenjuje strategija nagrađivanja po relativnom radnom učinku – manje precizno definiran model uspjeha u kojemu perpcepcija vaše vrijednosti ovisi o vašem zalaganju, ali i radu vaših kolega, koji vaše kolege, doduše i vas osobno, potiče da se više trudite, ali i da ometate svoje kolege u poslu ili na druge načine utječete na uredsku sliku o njima. Harford je za nekoliko tema iz knjige snimio kratke video uratke koji dobro ilustriraju glavnu tezu: samodopadno jaje na tronu koje je prethodno miniralo ostatak radnog kolektiva možda će vas podsjetiti na nekog iz vlastitog radnog okruženja, a poglavlje o nagrađivanju u poslu i uredskoj mikro-klimi pomoći će vam da shvatite što se događa oko vas i da se bolje nosite s time:

Ovo poglavlje pomoći će vam i da s trona, u mentalnom izletu barem, skinete mitska bića u nedostižnim financijskim razredima poput predsjednika raznih uprava, ili možda nadzornih odbora, te da bolje razumijete ponašanje marginaliziranih blagajnica ili vlastite izglede da saznate rješenje nekog problema od info ili tehničke službe kakvog velikog sustava.

Zaljubljivanje, čari razvoda braka i druge dinamičke ljubavne priče

“Ljubav nije racionalna, ali ljubavnici jesu”, kaže Harford. Proces pregovaranja u ljubavnim pitanjima nije sasvim proračunat, barem ne uvijek, ali može biti okrutan. Natuknica oca suvremene ekonomije Adama Smitha, samca koji je živio s majkom, o podjeli rada, nadahnula je Harforda na kratku, ali efektnu, analizu podjele rada među spolovima – u ovom poglavlju saznajemo koji je ključ podjele rada na kućanske i vankućanske, ženske i muške, poslove, te u kojem smislu nisu u pravu oni koji (čak i danas) tvrde da te podjele imaju veze s prirođenim sposobnostima ili fizičkim karakteristikama spolova. Ilustraciju takvog shvaćanja trenutno možemo pratiti u kultnoj televizijskoj seriji Mad Men (Momci s Madisona), a u knjizi doznajemo i što je u godinama koje slijede, kasnim 1960-im, utjecalo na dramatičan obrat statusa žene i muškarca. Barem dva nova momenta u regulaciji partnerstva i seksualnosti utjecat će na to da u sljedećim desetljećima ekonomski princip, princip racionalnog, počne istiskivati princip kulture: iz te perspektive zanimljivo je promatrati održavanje rudimenata kulturnih stereotipa čak do današnjeg datuma. Iako oba principa, uz onaj romantični, aktivno sudjeluju u uređivanju partnerstva, Harford nam pokazuje kako racionalni princip upravlja, prije svega, biranjem partnera, na temelju primjera speed dateinga, upoznavanja partnera u virtualnom svijetu te životnih odluka poput onih o obrazovanju ili promjeni mjesta stanovanja, a potom i održavanjem partnerskih odnosa.

Geta kao simptom blagih društvenih predrasuda i druge priče iz susjedstva

Metodom koju je osmislio Thomas Schelling, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Harford demonstrira da tek vrlo blage društvene predrasude u konačnici vode do potpune segregacije ili ozbiljnih društvenih posljedica. Eksperiment koji možete provesti i sami, sa šahovskom pločom i figurama u dvije boje, prikazan je u sljedećem videu, Harfordu osobno najdražem, i koji je uvod u širu temu obrađenu u knjizi, zasigurno najpotresniju i društveno najrelevantiju - onu o diskriminaciji i segregaciji. Rasizam, o kojemu možemo razmišljati u širem smislu od uobičajenog značenja diskriminacije po boji kože, može se javljati u dva oblika, a iznenađujuće je da je jedan dokazljivo racionalan, izuzetno raširen u društvima te, iako nepošten, dio prešutno prihvatljivog ponašanja.